Mnogi ljudi ne znaju, ronjenje na dah je najtrofejniji sport u Hrvatskoj. O tome svjedoče mnogobrojna odličja i postignuti svjetski rekordi na raznim međunarodnim takmičenjima. Zahvaljujući visoko kvalitetnim i stručnim trenažnim metodama u Hrvatskoj, postižu se izuzetno vrijedni sportski rezultati.
U posljednje vrijeme, radi se na tome, da se znanje naših hrvatskih stručnjaka i trenažne metode ronjenja na dah prenesu i na podvodni ribolov. Longitudinalno praćenje odnosno ponavljano mjerenje na istim osobama, osim populacije ronilaca na dah, treba prenijeti i na podvodne ribolovce kako se ne bi izgubio korak s državama koje u ovom sportu postižu najbolje rezultate. Time se mogu dobiti odgovori koje trenažne metode upotrebljavati za postizanje vrhunskih rezultata u podvodnom ribolovu. Sigurnost ronjenja i zaštita zdravlja ronilaca na prvome su mjestu u sportsko-medicinskim istraživanjima koje se provode.
Članovi sportsko-ribolovnog društva „Erik Radin“ iz Novigrada, podvodni ribolovci Zoran Žiković, Robert Dobran i Geor Marinac sudjelovali su nedavno u Splitu, u važnom sportsko-medicinskom istraživanju kojeg provodi prof. dr.sc. Željko Dujić s Medicinskog fakulteta iz Splita i dr. sc. Ivan Drviš, profesor na katedri za vodene sportove Kineziološkog fakulteta u Zagrebu kao vanjskog organizatora. Spomenuto istraživanje sastoji se od 6 paralelnih, istovremenih studija, u kojima se radi inovativna komparativna studija s tuljanima i dupinima putem koje se uspoređuje fiziologija tuljana, dupina i ljudi tijekom ronjenja.
Medicinski fakultet iz Splita, a uskoro i Kineziološki fakultet iz Splita u suradnji sa znanstvenicima iz Kanade, SAD-a, Švedske, Irske, Novog Sada i Wales-a, rade na ovom znanstveno-medicinskom istraživanju. U Americi se uvode tehnološke inovacije koje se ugrađuju na divlje dupine i tuljane, a one neko vrijeme, daju podatke, što se događa za vrijeme ronjenja i lova tih morskih sisavaca. Naši fakulteti kineziologije i medicine, rade istraživanje na ljudima i u suradnji s američkim istraživačkim centrima rade na zajedničkom projektu u kojem uspoređuju prikupljene podatke. Jedna od spomenutih 6 studija koje se provode, bilo je kvantificiranje ronilačkog refleksa ili odgovora koji proizlazi iz evolucijskog zaostatka svih sisavaca i nekih ptica,a omogućava uštedu kisika za vrijeme ronilačke apneje. Tijekom ronjenja na dah, u ljudskom tijelu se događa niz fizioloških promjena koje zajedno doprinose uštedi kisika. Jedan od parametara tog ronilačkog odgovora je rad parasimpatičkog živčanog sustava koji je odgovoran za smanjenje frekvencije rada srca. Ronioci za razliku od ne ronilaca imaju puno jače izraženi taj parasimpatički odgovor i tako značajno štede kisik.Održavanje kontinuiteta u treningu apneje razvija taj parasimpatički odgovor i tako prilagođava organizam na manju potrošnju kisika tijekom ronjenja na dah. Postoje i neki drugi segmenti tog ronilačkog parasimpatičkog odgovora koji se mogu razvijati postepenim trenažnim metodama.
S našim članovima ronilačkog kluba „Erik Radin“, radilo se na istraživanju elasticiteta krvnih žila mozga kod ronilaca. Što je veći elasticitet krvnih žila mozga to je veća sposobnost zadržavanja daha. Određena vrsta treninga apneje doprinosi boljem elasticitetu krvnih žila mozga što je važno za zdravlje ronilaca. Prema stupnju elasticiteta žila mozga može se utvrditi koliko je ronilac sposoban zadržati dah.
Još jedno važno istraživanje koje provode zagrebački kineziološki i splitski medicinski fakultet, je studija, vezana za demenciju kao posljedicu ronjenja. Važno je znati, u kolikoj mjeri je ima, i u kakvim situacijama dolazi do privremene ili trajne demencije. Da li je ronjenje na dah štetno po zdravlje ronioca? Sljedeće istraživanje vezano je za umor u ronjenju. Postoje različite komponente umora na dah. Opći umor, lokalni, aerobni i anaerobni i drugi, a njihovo razlikovanje je važno, jer treba utvrditi trajanje vremena odmora i oporavka organizma između faza zaronjavanja. Prilikom ronjenja na dah, dolazi do strahovitog umora živčanog sustava, pa se iz istraživanja trebaju dobiti odgovori, koliko dugo vremena se ljudski organizam treba odmarati nakon treninga apneje.
Sportsko-ribolovni klub „Erik Radin“ sa svojim podvodnim ribolovcima će i u budućem razdoblju, kada god se bude ukazala prilika, sa zadovoljstvom sudjelovati i davati doprinos u sportsko-medicinskim istraživanjima te vrste.
Hvala dr. sc. Ivanu Drvišu koji nam je omogućio da i naši članovi kluba SRK Erik Radin budu dio tog istraživanja.
